HRVATSKI LEKSIKOGRAFSKI INSTITUT
BOSNE I HERCEGOVINE
Hrvatski leksikografski institut
Bosne i Hercegovine
Na sjednici Glavnog vijeća od 7. siječnja 1998., a na inicijativu prof. dr. sc.
Nikole Filipovića, usvojen je projekt Leksikon Hrvata Bosne i Hercegovine.
Ranije je već bilo usuglašeno da projekt bude izveden sa Sveučilištem u
Mostaru, Hrvatskim kulturnim društvom Napredak iz Sarajeva, Hrvatskim
društvom za znanost i umjetnost iz Sarajeva, Vrhbosanskom mitropolijom,
Maticom hrvatskom: podružnice Sarajevo i Mostar. Ujedno je odlučeno da se
projekt vodi u Hrvatskoj zajednici Herceg Bosna kao ustanovi koja trenutno
raspolaže tehničkim mogućnostima osoblja, prostora i opreme, a sve ostale
potrebe oko uređivanja će koordinirati s ostalim nositeljima projekta. Prema
potpisanoj odluci od 18. 1. 1999. godine od strane spomenutih pet ustanova,
imenovana su tijela projekta i to:
1. Za koordinatora istraživačkih i drugih pripremnih aktivnosti imenuje se
dr. sc. Nikolu Filipovića, a za njegovog zamjenika imenujemo dr. sc. Peru
Sudara i dr. s.c. Franka Cetinića.
2. Savjet projekta čine: Ivo Andrić Lužanski, dr. sc. Dalibor Brozović, Anđa
Bušić, dr. sc. fra Ignjacije Gavran, dr. sc. Zdenko Kordić, dr. sc. Franjo
Komarica, mr. Tvrtko Nevjestić, dr. Jakov Pehar, dr. Jadranko Prlić, mr.
Vladimir Šoljić, dr. sc. Berislav Topić, dr. sc. Franjo Topić, Krešimir
Zubak, Ante Jelavić.
3. Za glavnog urednika imenuje se dr. sc. Jakova Pehara, a za pomoćnike
glavnog urednika imenuju se: dr. sc. Velimira Laznibata, Mirka
Marjanovića, dr. sc. Slavenku Vobornik, dr. sc.Tomu Vukšića i dr. sc.
Pavu Živkovića.
4. Za stručne tajnike postavlja se: dr. sc. Jelicu Milošević, dr. sc. Ivana
Primorca, dr. sc. Željka Šumana.
5. Za tehničkog tajnika postavlja se Ivana Anđelića.
6. Uredništvo čine: Ljubo Begić, dr. sc. Šimun Šito Ćorić, Zdravko Kordić,
mr. Rudolf Kraljević, Krešimir Ledić, Drago Marić, Radovan Marušić,
Drago Miletić, dr. sc. Ante Mišković, dr. sc. Snježana Musa, dr. sc.
Andrija Nikić, dr. sc. Ante Pavlović, dr. sc. Ljubo Šimić, dr. sc. Ljubomir
Zovko, Josip Muselimović, Tihomir Glavaš.
7. Urednici struka su: dr. sc. Josip Baotić, dr. sc. Martin Bevanda, dr. sc.
Mladen Bevanda, dr. sc. Željka Bjelčić, dr. sc. Nikola Borić, dr. sc. Vlado
Cigić, dr. sc. Zdravko Devetak, Vlatko Filipović, fra. Vendelin Karačić,
dr. sc. Serafin Hrkać, dr. sc. Drago Kovač, dr. sc. Vinko Krajtmajer, dr. sc.
Slavo Kukić, dr. sc. Krunoslav Ljolje, dr.sc. Frano Ljubić, Jozo Marić, dr.
sc. Stjepan Marić, Mirko Marjanović, dr. sc. Ante Marković, Radovan
Marušić, dr. sc. Vladimir Miličević, Dragutin Murko, dr. sc. Šimun Musa,
dr. sc. Ante Nevjestić, dr. sc. Veljko Paškvalin, dr. sc. Konrad Pitnarić, dr.
sc. Ivan Primorac, dr. sc. Hrvoje Soče, dr. sc. Vlado Sučić, Ivica Šarić, dr.
sc. Fabijan Trubelja, dr. sc. Vlado Tomić, Ante Vican, Petar Vidić, dr. sc.
Tomo Vukšić, dr. sc. Pavo Živković, dr. sc. Marko Karamatić, dr. sc.
Mile Delić.
8. Uredništvo za grafičko-tehničko, ilustracijsko i likovno oblikovanje djela:
Ljupko Antunović, Mladen Kolobarić (glavni urednik), Dragan Ressner,
Ćiril Raić, Željko Spajić. O svim drugim radnim tijelima i nužnim
izmjenama i dopunama u imenovanim tijelima dogovorno će odlučiti
koordinator projekta i glavni urednici LEKSIKONA HRVATA BOSNE I
HERCEGOVINE.
Valja istaći da je nositelj ideje bio prof. dr. sc. Nikola Filipović koji je
ranije radio u redakciji Jugoslavenskog leksikografskog zavoda iz
Zagreba u Enciklopediji Jugoslavije – separat za Bosnu i Hercegovinu pa
je imao iskustvo u radu na ovakvim izdanjima.
Prema projektu Leksikon Hrvata je trebao obuhvatiti ljude, događaje i prostor
Bosne i Hercegovine od prapovijesti do suvremenog doba. Redakcija je radila u
Mostaru i Sarajevu uz posebno sudjelovanje znanstvenika iz Hrvatskog društva
za znanost i umjetnost. Početna sredstva za rad je osigurala Hrvatska zajednica
Herceg Bosna.
Intenzivno se radilo na prikupljanju građe te obradi tekstova. Koordinator
projekta dr. s.c. Nikola Filipović se razbolio i umro 2000. godine pa se na
projektu radilo s manjim intenzitetom. Da bismo projekt održali te svratili
pozornost najšire javnosti na njegov značaj, priređene su tri predpromocije u
Sarajevu, Mostaru i Zagrebu. Predpromocija u Sarajevu održana je u punoj
dvorani kina Imperijal kojoj su nazočile istaknute društveno političke, kulturne i
javne osobe, predstavnici Katoličke crkve i osobno kardinal Vinko Puljić.
Promotori su bili: akademik Dalibor Brozović, msgr. dr. sc.Pero Sudar, prof. dr.
sc. Jakov Pehar i Ivan Anđelić. Uz izuzetnu medijsku pozornost većine medija
dalo se uočiti zainteresiranost svekolike javnosti za njegov dovršetak. Također je
održana predpromocija u svečanoj dvorani Gornjogradske vijećnice u Zagrebu.
Promotori su bili: akademik Dalibor Brozović, msgr. dr. sc. Pero Sudar, prof. dr.
sc. Jakov Pehar i Ivan Anđelić. U nazočnosti veoma velikog broja znanstvenih,
kulturnih i javnih osoba Republike Hrvatske i uz medijsku pozornost najava
dovršetka projekta je bila izuzetno prihvaćena. Konačno, 22. listopada 2002.
održana je predpromocija projekta u Mostaru, u dvorani Hrvatskoga doma
hercega Stjepana Kosače, na kojoj su o projektu kao promotori nastupili dr.
Jakov Pehar, dr. sc. Ivan Markešić, monsignor Pero Sudar.
Nakon smrti prof. dr. sc.Nikole Filipovića kao koordinatora projekta ukazala se
velika praznina u stručnom vođenju projekta te ukupnoj njegovoj zamišljenoj
realizaciji. Na prijedlog akademika Dalibora Brozovića imenovan je dr.sc. Ivan
Markešić, iskusni leksikograf u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža iz
Zagreba, za zamjenika glavnog urednika i izvršnim urednikom, koji je
porijeklom iz Rame – Prozora, a pred rat je radio u Sarajevu.
Novi zamjenik glavnog urednika je prihvatio i proučio ukupnu građu te
predložio nove stručne osobe koje će pomoći uređivački posao na projektu.
Prihvaćeni su na uređivačkim poslovima:
dr. sc. Marko Babić – za arheologiju
dr. sc. Željko Pavić – za filozofiju
dr. sc. Krešimir Regan – za povijest
dr. sc. Vlado Pandžić – za književnost
akademik Dalibor Brozović – za hrvatski jezik, lingvistiku i filologiju
Slavko Harni – za povijest umjetnosti
Tomislav Ćorić – za iseljeništvo i dr.
Većina novih suradnika rade kao istaknuti leksikografi u Leksikografskom
zavodu Miroslav Krleža. Sastavljen je dopunjeni abecedarij i počelo temeljito
preispitivanje i vrednovanje ukupno prikupljene i obrađene građe. Broj
znanstvenika uključenih u projekt je naglo porastao a i kvaliteta obrađene građe
što je zahtijevalo i preispitivanje naziva projekta. Utvrdilo se da naziv Leksikon
Hrvata Bosne i Hercegovine ne pokriva projektni zadatak ni već urađeni posao
po kome osim osoba se obrađuje prostor i događaji. Stoga je logično da se
projekt preimenuje u Hrvatsku enciklopediju Bosne i Hercegovine. Takvu
odluku će prihvatiti Znanstveno vijeće Hrvatskog leksikografskog instituta na
svojoj sjednici od 17. lipnja 2004.
Obim i zamah urađenog posla je zahtijevao veću organizacijsku shemu ukupnih
aktivnosti pa se uputio prijedlog Glavnom vijeću Hrvatske zajednice Herceg
Bosna o osnivanju Hrvatskog leksikografskog instituta Bosne i Hercegovine,
kao posebnog pravnog subjekta koji će moći kao specijaliziran institut
potraživati financijska sredstva od svih državnih financijskih asocijacija za svoje
projekte.
Glavno vijeće svojom Odlukom od 15. 10. 2003. utemeljilo je Hrvatski
leksikografski institut Bosne i Hercegovine kao pravnu osobu, te odobrilo
početni kapital od 10.000,00 KM za njegov rad. Na istoj sjednici je imenovan
Ivan Anđelić za ravnatelja Instituta. Hrvatski leksikografski institut Bosne i
Hercegovine je registriran na Županijskom sudu u Mostaru, rješenje br. Tt-9/04
od 14. 1. 2004. godine.
Registrirana djelatnost Instituta između ostalih je:
izdavanje knjiga
izdavanje novina
izdavanje časopisa i periodičnih publikacija
izdavanje zvučnih zapisa
ostala izdavačka djelatnost
tiskanje novina
umnožavanje (reprodukcija) videozapisa
umnožavanje (reprodukcija) računalnih zapisa
istraživanje i eksperimentalni razvoj u društvenim znanostima
istraživanje i eksperimentalni razvoj u humanističkim znanostima
snimanje filmova i video filmova.
Imenovano je Znanstveno vijeće u sastavu:
1. akademik Dalibor Brozović,
2. akademik Božidar Matić
3. akademik Serafin Hrkač
4. dr. sc. Ivan Markešić
5. mr. Vladimir Šoljić
6. dr. sc. Marko Karamatić
7. dr. sc. Franjo Topić
8. dr. sc. Dubravko Lovrenović
9. dr. sc. Ante Mišković
10. dr. sc. Snježana Musa
11. Vlatko Filipović
12. dr. sc. Josip Budimir.
Znanstveno vijeće kao novoutemeljeno tijelo koje ravna projektima Instituta pa
je raspravljajući o tijeku razvoja projekta izvršilo potvrđivanja ili nova
imenovanja tijela projekta na sjednici od 26. lipnja 2007. god. Definirana su
tijela projekta je donijelo konačnu odluku o novim tijelima Hrvatske
enciklopedije Bosne i Hercegovine.
Znanstveno vijeće je raspravljalo o koncepciji projekta te na prijedlog zamjenika
glavnog urednika dr. Ivana Markešića, dr. Marka Babića, dr. Željka Pavića i dr.
Vlade Pandžića predložilo da projekt nosi naziv Hrvatska enciklopedija Bosne i
Hercegovine.
Istaknuto je da obimom građe, strukturom članaka (natuknica) projekt ima
enciklopedijske vrijednosti te raniji naziv projekta predlažu u novi Hrvatska
enciklopedija Bosne i Hercegovine. Ovaj naziv je usvojilo Znanstveno vijeće na
sjednici od 26. lipnja 2007. godine.
Hrvatska enciklopedija Bosne i Hercegovine će biti izdana u četiri sveska od
kojih je prvi u grafičkoj pripremi i obuhvaća pojmove od A do DŽ, dok će ostala
tri obuhvatiti sve naredne. Hrvatska enciklopedija Bosne i Hercegovine će biti
bogato ilustrirana.
Na kraju dajemo kratak siže sustava i strukture Hrvatske enciklopedije Bosne i
Hercegovine.
Hrvatska enciklopedija Bosne i Hercegovine bio bi po sadržaju edicija
nacionalnog tipa, onako kako je to, na primjer, Hrvatska enciklopedija
(Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 1999. – 2002.). Kriteriji
uvrštavanja građe u Hrvatska enciklopedija Bosne i Hercegovine određeni su
nacionalnim karakterom edicije, na temelju primjene suvremene leksikografske
metodologije. To znači da će Hrvatska enciklopedija Bosne i Hercegovine
obuhvatiti sve događaje, pojave, osobe i pojmove koji tvore hrvatsku povijesnu,
kulturnu i geografsku sastavnicu Bosne i Hercegovine. On će sadržavati
informacije koje izviru i sastavljaju sadašnji bosanskohercegovački državni
prostor kroz stoljeća, ali isto tako i informacije koje pripadaju širem povijesnom,
političkom, kulturnom i
etničkom hrvatskom kontekstu u Bosni i Hercegovini, a prostiru se izvan okvira
države Bosne i Hercegovine – na susjedne zemlje (Hrvatska, Srbija, Crna Gora)
i druge zemlje te na odnose s njima kao i na široku bosanskohercegovačku
hrvatsku dijasporu.
Hrvatska enciklopedija Bosne i Hercegovine treba izraziti sve pozitivne
civilizacijske činjenice povijesti Hrvata u Bosni i Hercegovini, kao i one koje su
negativno utjecale na tu povijest. Predmet interesa Hrvatske enciklopedije Bosne
i Hercegovine jesu, dakle, svi Hrvati iz Bosne i Hercegovine, svejedno žive li ili
ne žive u Bosni i Hercegovini. Također, predmet interesa Hrvatske enciklopedije
Bosne i Hercegovine su pojedinci i ustanove izvan hrvatskoga etnikuma čija je
djelatnost na bilo koji – za leksikonsku informaciju relevantan način bila vezana
uz Hrvate u Bosni i Hercegovini.
U Hrvatskoj enciklopediji Bosne i Hercegovine prvi će se put na leksikografski
sveobuhvatan način zabilježiti i opisati svi relevantni fenomeni, događaji i osobe
koje tvore korpus hrvatskoga nacionalnog života u Bosni i Hercegovini ili se
odnose na taj život, a da istodobno način i kriterij bilježenja i opisivanja tih
fenomena, događaja i osoba budu u sustavu samih interesa i težnji hrvatskoga
naroda u Bosni i Hercegovini
kao njegovoj domovini.
Abecedarij Hrvatske enciklopedije Bosne i Hercegovine bit će prvi javni izložak
nacionalnoga tezaurusa pojmova i biografija koji će moći biti i javno provjeren,
dopunjen i koliko bude potrebno popravljen, u svrhu postizanja najviših
standarda ukupne bosanskohercegovačke enciklopedijske leksikografije u
budućnosti.
Hrvatska enciklopedija Bosne i Hercegovine treba biti edicija u četiri toma od
po oko 700 – 800 stranica, standardnoga enciklopedijskog formata.
U tom bi smislu Hrvatska enciklopedija Bosne i Hercegovine treba postati
knjiga za svaki dom i priručnik za širu nacionalnu obrazovanost i informiranost,
a u jednoj verziji mogućega prijevoda na engleski jezik i veoma potreban
priručnik za upoznavanje Hrvata u njihovoj domovini Bosni i Hercegovini kao i
njihova doprinosa u izgradnji te zemlje kroz povijest i u suvremenosti.
Radi definiranja strukture abecedarija, a na temelju analize postojeće građe u
raznim edicijama Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža iz Zagreba, kao i na
temelju sasvim novih istraživanja po samostanskim, biskupijskim, župnim i
drugim arhivima i knjižnicama Bosne i Hercegovine (jer se hrvatskom
komponentnom u Bosni i Hercegovini nitko do sada nije sustavno bavio) bilo je
potrebno građu abecedarija grupirati u nekoliko razina općenitosti, sintetičnosti
itd., kako bi se moglo doći do sadržajnih, strukovnih, kvalitativnih i
kvantitativnih proporcija na temelju kojih je bilo moguće dati radni abecedarij sa
svim prethodnim određenjima.
Moramo istaći veoma veliki značaj ovog djela za kulturu Bosne i Hercegovine, a
Hrvata posebno. Ono će kroz svoje velike, srednje i male članke prikazati sav
prostor Bosne i Hercegovine, sve općine, sve rijeke i planine, sva naseljena veća
mjesta, sve prirodne i turističke znamenitosti, sve veće gospodarske subjekte,
baštinu posebice većinsku hrvatsku, kulturne spomenike, arheološke lokalitete,
školstvo, zdravstvo, promet, znanstvene discipline, biljni i životinjski svijet,
industrijske grane, glazbu, umjetnička dostignuća, sve značajnije povijesne
događaje od prapovijesti do suvremenog doba te konačno značajne osobe iz svih
oblasti života. Kod osoba obuhvaćene su 85 % znamenitih hrvatskih osoba a
ostatak će biti osobe drugih naroda koje su se nalazile na čelu političkih,
gospodarskih i društvenih sustava gdje su živjeli i stvarali Hrvati.
Nakon odlaska Dalibora Brozovića za predsjednika Znanstvenog vijeća
imenovan je akademik Božidar Matić, a poslije njega na istu funkciju je
imenovan akademik Mladen Bevanda.
(Fotosi sa predpromocija, prikazi u novinama – fotosi ili skenirane novine)
Fotosi:
1. Nikola Filipović
2. Ivan Anđelić
3. Jakov Pehar